OVO NIKAKO NE SMETE URADITI DANAS NA ĐURĐEVDAN: Veruje se da od toga zavisi OSTATAK ŽIVOTA
Đurđevdan, Foto: Wikipedija

OBRATITE PAŽNJU

OVO NIKAKO NE SMETE URADITI DANAS NA ĐURĐEVDAN: Veruje se da od toga zavisi OSTATAK ŽIVOTA

Kako se smatra da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, davno su seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“

Objavljeno:

Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja, koji se razlikuju po sadržini od regiona do regiona. Ovaj praznik smatra se za granicu između zime i leta, praznik vezan za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre useve. Za malo koji praznik kod Srba je vezano toliko običaja i verovanja, pa i magijskih radnji.

Kako se smatra da na Đurđevdan deluju veštice i druge zle sile, davno su seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“.

Đurđevdan
foto: Vikipedija

Uveče, uoči Đurđevdana, običaj je da neko od ukućana nakida zelene grančice u najbližoj šumi i da njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili „berićetni“. Ponegde je običaj da ovo kićenje zelenilom vrše na sam Đurđevdan pre zore.

Takođe, opletu se venčići od „đurđevskog cveća“: đurđevka, mlečike i drugog, i njime se okite ulazna vrata na dvorištu i kući. Ti venci stoje iznad vrata čitavu godinu, do sledećeg Đurđevdana.

U pojedinim mestima prave se krstovi od leskovog pruća. Takav krst se potom ostavlja u njivi ili bašti kako bi bili zaštićeni od grada.

Na Đurđevdan se mnogi i kupaju na reci i to pre nego što svane. Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se pre kupanja kitili cvećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem.

Isto tako postoji običaj da se pre zore krene na „đurđevdanski uranak“, na neko zgodno mesto u šumi, na proplanku ili pored reke. Za ovu zgodu obavezno se priprema jagnje na ražnju, a oni koji su za to zaduženi odu mnogo ranije na zakazano mesto i otpočnu sa pripremama tako da se ražanj već uveliko okreće kad ostali dođu. Na urancima se mladi opasuju vrbovim prućem „da budu napredni kao vrba“, kite zdravcem „da budu zdravi kao zdravac“, koprivom „da kopriva opeče bolesti sa njim“, i selenom „da im duša miriše kao selen“.

Na Đurđevdan ne valja spavati, „da ne bi bolela glava“, a ako je neko spavao „onda na Markovdan da spava na tom istom mestu“.

04:15

SREĆNA SLAVA DOMAĆINI! U NIŠU VESELO, UZ KOLAČ I VINO, RAJKOVIĆI UGOSTILI KURIR: Nema virusa ni pandemija, SLAVA SE UVEK SLAVI!

(Espreso/Alo /Prenela P.V.)


Uz Espreso aplikaciju nijedna druga vam neće trebati. Instalirajte i proverite zašto!
counterImg

Espreso.co.rs


Mondo inc.